Obilježavanje Svjetskog dana bubrega 2009

Uz Akcije mjerenja tlaka i šećera u krvi, ovogodišnji Svjetski dan bubrega obilježen je i sa dva stručna skupa:

Tiskovna konferencija "Održite svoj tlak normalnim"

Ovogodišnji Svjetski dan bubrega obilježen je pod motom Održite svoj krvni tlak normalnim. Dio je to globalne javnozdravstvene akcije kojom se želi javnost upozoriti na nagli porast broja bubrežnih bolesnika u svijetu. Tim povodom je 11. ožujka u Hrvatskom novinarskom domu održana tiskovna konferencija koju su organizirali Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) i Hrvatsko društvo za hipertenziju (HDH) Hrvatskog liječničkog zbora.
Na konferenciji za novinare su sudjelovali: predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, prof. dr. sc. Dragan Ljutić, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, doc. dr. sc. Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za dijalizu KBC Zagreb, prof. dr. sc. Petar Kes, pročelnik Zavoda za nefrologiju i dijalizu KBC Rijeka, doc. dr. sc. Sanjin Rački, te predstavnici hrvatskih udruga bubrežnih bolesnika.

Svjetski dan bubrega obilježen je istovremeno u više od 60 zemalja diljem svijeta.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana bubrega je bilo podizanje svijesti o važnosti dobre regulacije krvnog tlaka i šećerne bolesti, najvećih čimbenika rizika u razvoju bubrežnih bolesti. Naime, povišen krvni tlak može dovesti do teških oštećenja bubrega i smatra se vodećim uzročnikom nastanka kronične bolesti bubrega.

Od bolesti bubrega u svijetu boluje više od 500 milijuna ljudi, što znači da svaka deseta odrasla osoba ima neku od bolesti bubrega. Oko 1,5 milijun ljudi u svijetu živi zahvaljujući umjetnom nadomještanju bubrežne funkcije, dok se na presađivanje bubrega prosječno čeka oko sedam godina.

Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u nas godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju. Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 150 000 osoba ima kroničnu bubrežnu bolest, s time da su vodeći uzročnici šećer i povišen arterijski tlak.

Kronične bubrežne bolesti se mogu otkriti na dva jednostavna i jeftina načina: mjerenjem bjelančevina u mokraći i određivanjem serumskog kreatinina.

Jedan od glavnih znakova kronične bubrežne bolesti, osim povišenog krvnog tlaka, je i bubrežna anemija koja nastaje zbog manjka eritropoetina, hormona koji se luči u bubrezima i jetrima. Ovaj hormon regulira proizvodnju eritrocita, crvenih krvnih zrnaca. Prema riječima prof. dr. sc. Petra Kesa, pročelnika Zavoda za dijalizu KBC Zagreb, ostali simptomi kronične bubrežne bolesti su brzo umaranje, bljedilo, žućkasta boja kože, zatim gubitak apetita, mučnina, oticanje lica i drugi. Na žalost, eritropoetin nije na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za bolesnike na predijalizi, kao i za transplantirane, a koji imaju anemiju.

Oštećenje bubrega se od početka bolesti do dijalize razvija kroz pet stadija, ali često od prvog do četvrtog stadija bolesnik nema vidljive simptome bolesti, pa se zato i kasno javlja liječniku, upozorio je predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju prof. Dragan Ljutić. Istaknuo je, međutim, kako krajnji cilj nije liječenje, nego sprječavanje nastanka bubrežnih bolesti.

Akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, smatra da se u Hrvatskoj općenito konzumiraju prevelike količine soli u hrani. Prema jednom istraživanju, dnevno unosimo od 12 do čak 16 grama soli, iako je dnevna doza koju preporuča Svjetska zdravstvena organizacija svega pet do šest grama po osobi. Kako 10 dag kruha sadrži otprilike 1 gram soli, to znači da s pola kilograma kruha kojega pojedemo unosimo maksimalno dopuštenu dnevnu količinu soli. Stručnjaci upozoravaju da osobe s visokim tlakom moraju znati da će kroz određeno vrijeme imati oštećene bubrege. Doc. dr. sc. Bojan Jelaković je pojasnio da je prevencija kod kroničnih bubrežnih bolesnika vrlo važna, pa bi stoga trebali povećanim kretanjem smanjiti prekomjernu tjelesnu masu, ali i smanjiti unos kuhinjske soli. Važno je redovito uzimati lijekove za snižavanje krvnog tlaka i izbjeći stres koliko je to moguće.

Sa solju treba biti oprezan, jer prevelike količine natrija iz soli utječu na povećanje krvnog tlaka i na razvoj krvožilnih bolesti.

Zrinka Mach-Medved, ing

Simpozij "Bubreg i hipertenzija"

U zagrebačkom hotelu Dubrovnik održan je stručni skup na temu Bubreg i hipertenzija. Budući je simpozij organiziran u sklopu obilježavanja Svjetskog dana bubrega bio je otvoren za javnost, a susdjelovali su neki od naših najeminentnijih stručnjaka sa toga područja i istaknuti medicinski radnici.

Doc. dr. Bojan Jelaković i prof. dr. Petar Kes iz KBC Zagreb sa temama Sol i arterijska hipertenzija i Arterijska hipertenzija i šečerna bolst, doc. dr. Sanjin Rački iz KBC Rijeka sa temom Novosti u liječenju arterijske hipertenzije, te prof. dr. Dragan Ljutić iz KBC Split sa temom Arterijska hipertenzija i bubrežna bolest.

Cilj ovog simpozija bio je skrenuti pažnju liječnika i javnosti na problem povišenog krvnog tlaka, njegovog ranog otkrivanja, te nužnost pravodobnog i sukladnog liječenja u cilju sprečavanja bubrežnih bolesti. Također, izrečeno je i mnogo korisnih savjeta o prevenciji, a prisutni su upoznati sa statistikama, brojkama i činjenicama o liječenju ovih bolesti u republici Hrvatskoj i u svijetu. Crna svjetska statistika govori nam da je nekim oblikom ovih bolesti zahvaćeno gotovo 10 posto odrasle svjetske populacije a u 90 posto bolesnika bolest je ostala neotkrivena i dovela do otkazivanja bubrega. Problem prevencije kod ljudi sa visokim tlakom je da 12 posto bolesnika nije bilo primjereno liječeno i 25 posto njih oboljelo je od bubrežnih bolesti.

Simpozij su organizirali Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i Hrvatsko društvo za hipertenziju.

Dražen Domitrović

Fotografije sa tiskovne konferencije ustupio Medix, zahvaljujemo!